Neobično glatki djelovi asteroida Itokava

Kredit za sliku & autorska prava: JAXA, ISAS

Objašnjenje: Zašto su pojedini djelovi površine ovog asteroida tako glatki? Najvjerovatnije objašnjenje krije se u dinamici asteroida koji nije čvrsta stijena, već rastresita gomila kamenja i prašine koju gravitacija jedva drži na okupu. Neobični asteroid Itokava posjetila je 2005. godine japanska svemirska letjelica Hajabusa, koja je snimila i dokumentovala njegovu neobičnu građu i zagonetan nedostatak kratera. Analize graničnih područja između glatkih i hrapavih djelova ukazuju da neprestano podrhtavanje asteroida razdvaja krupnije i sitnije kamenje u blizini površine, slično pojavi poznatoj kao efekat brazilskog oraha, pri kojoj veći komadi postepeno dospijevaju na vrh mješavine. Robotska letjelica Hajabusa čak je sletjela na jednu od glatkih oblasti, nazvanu More MUSES, i prikupila uzorke tla. Ti uzorci vraćeni su na Zemlju i pružaju dragocjene informacije ne samo o drevnoj istoriji ovog neobičnog asteroida, već i o najranijim periodima razvoja cijelog našeg Sunčevog sistema. Računarske simulacije pokazuju da bi asteroid Itokava, širok oko 500 metara, mogao da udari u Zemlju u nekom trenutku tokom narednih nekoliko miliona godina.

Sjutrašnja slika: Otvoreni svemir

Originalna strana: Astronomy Picture of the Day

Autori & urednici: Robert Nemiroff (MTU) & Jerry Bonell (UMCP)
NASA oficijelno: Amber Straughn Primenjuju se posebna prava.
NASA web privatnost, Pristupačnost, Obaveštenja:
Usluga od: ASD kod NASA / GFSC,
NASA naučna aktivacija
& Michigan Tech. U.

Dnevni prijevod APOD-a na crnogorski jezik, povezuje savremenu nauku sa crnogorskom jezičkom tradicijom.
Za NASA APOD na crnogorski jezik prevode: Milo Rakočević & Dipl.Ing.Dr. Liliana Gracanin
-- SVI APOD PRIJEVODI LILIANE GRACANIN --
Zahvaljujem se na tehničkoj pomoći
APOD Crew & Saša Gračanin